Izreke 21:22

Snaga nije uvijek dobra niti garantira uspjeh. U stvari, uopće nije previše važna u usporedbi sa mudrošću. Mudar čovjek je superiorniji od bezumna čovjeka, koliko god da je ovaj bezumnik jak i koliko god da je uvjeren u svoju snagu. Pouka ovdje je da je mudrost bolja od moći i snage (Prop 7:19; 9:13-18).

U bezumnom naraštaju, ludom za užicima, onima sa snagom se daje čast i unaprjeđuje ih se više nego one sa mudrošću. Oni sa pravom mudrošću – koji znaju Božju volju za svaku situaciju – se ismijava i ignorira. Umjesto da od tih mudrih ljudi učine zvijezde, svijet glorificira sportaše, glumice i izvođače. Koje li medvjede usluge mudrosti i inteligenciji da se objavljuju pogledi ovih osoba umjesto bilo kojeg djeteta koje je završilo osnovnu školu.

Mudrost je vrlo korisna. Može nadmašiti vaše sposobnosti. Može korisno usmjeriti vašu energiju i trud efikasnije nego što itko misli da je moguće. Manjak edukacije, inteligencije, iskustva ili popularnosti, među ostalim nedostacima, vas ne treba obeshrabriti ili oboriti. Razmotrite pozorno Salomonov odličan primjer slabijeg čovjeka koji oštri svoju sjekiru i ima bolji učinak od jačeg čovjeka sa tupom sjekirom (Prop 10:10).

Božja mudrost može biti vrlo praktična, te ova knjiga Izreka ući mnogo takve mudrosti. Na primjer, naglašava novčanu investiciju da bi se nadoknadio rad tako da preporučuje volove umjesto da se sve ručno radi (Izr 14:4). Salomon je također naučavao kako prekinuti nesuglasice (Izr 15:1; 25:15), kupovati časno (Izr 20:14), nadvladati diskriminaciju (Izr 17:2), vrijednost dobrih savjetnika (Izr 15:22), izbjegavanje toga da ste jamac (Izr 22:26), i mnogih drugih stvari.

Koliko god da vam se vaš neprijatelj ili situacija činili snažnim ili sigurnim, mudrost vam može pomoći da nadvladate pokušaje da vas se tlači ili vam se suprotstavlja. Iako se ljudi mogu hvalisati u arogantnoj samouvjerenosti, a to ih čini gorima od budale (Izr 26:12), sa mudrošću možete otkriti njihove greške i slabosti te ih nadvladati (Izr 18:17; 28:11).

Grad Babilon u 457 prije Krista je bio neosvojiv te je bio svjetsko čudo. Kralj Nabukodonosor je vladao sa apsolutnom moći tijekom svog života, a onda je glavni grad bio pod opsadom Medo-Perzijanaca. Njegov unuk Belšazar je bio toliko uvjeren u snagu grada da je imao slavlje sa svojim velikašima do kasno u noć (Dan 5:1-4).

Koliko je jak bio Babilon? Na svakoj stani dug oko 16 km, pokrivao je površinu oko 250 četvornih kilometara. Eufrat je tekao kroz grad za vodu, a Viseći Vrtovi su snabdijevali hranu. Ogromna mjedena vrata sa željeznim šipkama su štitila grad od napada s rijeke. Dupli zidovi su okruživali grad, a bili su visoki oko 20 metara i široki oko 10 metara sa prostorom između njih. Oko vanjskog zida je bio dubok i širok jarak koji je dolazio iz rijeke Eufrat.

Grad i njegovi neprijatelji su ga smatrali neosvojivim sa tradicionalnom opsadom ili napadom. Unutar zidina su bili vrtovi i cvijetnjaci koji su davali hranu gradu. Sa vodom iz Eufrata, mogli su se oduprijeti opsadi dvadeset godina. Babilonci unutar grda se nisu obazirali na Medo-Perzije koji su bili vani. Belšazar i njegovi velikaši su imali gozbu duboko u noć te su bili uvjereni u snagu grada.

Ali, Perzijanci su imali Kralja Kira, kojeg je Bog odabrao i blagoslovio mudrošću (Iza 45:1-4). Njegovi inženjeri su preusmjerili Eufrat u područje koje se koristilo za odvod u vrijeme poplava. Kir je tada ušetao sa svojom vojskom u grad kroz korito rijeke. Zbog arogantne samouvjerenosti svoga grada, Babilonci su ostavili vrata na rijeci otvorenima. Belšazar je ubijen te večeri, a grad lako osvojen.

Koje su pouke? Mudrost je bolja od snage, te oni koji se uzdaju samo u snagu su bezumnici. Mudrost čini pametne i kreativne odluke, a Bog je Kiru dao posebnu mudrost da razvije strategiju kako bi lako zauzeo moćni Babilon.

Bog je pozvao Kira imenom i prorekao zauzimanje Babilona 150 godina prije nego je Kir uopće rođen (Iza 13:1-22; 44:21-28; 45:1-4; 47:7-9; Jer 51:30). Vaši problemi vam se možda čine velikima, te vaši neprijatelji arogantni i samouvjereni, ali mudrost Božja u Bibliji ih može oboje pobijediti (Izr 22:17-21; Ps 19:7-11; II Tim 3:16-17).