Sita duša prezire medeno saće, a gladnoj duši je slatko i sve ono što je gorko.
Siromašni imaju prednost nad bogatima – više cijene i uživaju u stvarima. Obilje koje bogati imaju im krade užitak u malim stvarima. Ali ova prednost ne ovisi o ekonomskom statusu. Umjeren čovjek može to sam izabrati. Time što bira biti umjeren u svim stvarima, uvećava si užitak svake stvari.
Medeno saće je dobro i slatkog je okusa te je jedno od najvećih užitaka ikad stvorenih (Izr 16:24; 24:13). Ali ako je čovjek pun poslastica ili se prežderava čak i običnom prehranom, slatkoća saća postaje mu odvratna i može čak uzrokovati povraćanje (Izr 25:16,27). Ali radni čovjek koji je gladan može naći zadovoljstvo i običnoj juhi (Pos 25:29-34).
Brak je slatka stvar, dar Božji (Izr 5:18; Pos 2:18; Prop 9:9). Ali ako se žena prejeda nezadovoljstvom i fantazijama o boljem životu, lako može početi prezirati svog muža i užitke u kojima bi trebala uživati. Kada bi odlučila razmisliti o mnogim ženama koje su zlostavljanje ili o mnogima koje su usamljene, našla bi slatko zadovoljstvo čak i prosječnom braku.
Pravilo mudrosti je da se živi umjereno. Mudri Agur se molio da bude spašen i od siromaštva i od bogatstva: Želio je umjerenu hranu doličnu svetom životu (Izr 30:7-9). Pavao je naučio biti zadovoljan u svakoj okolnosti; mogao je biti najeden ili gladan, neovisno o ponudi (Fil 4:11-13), te je ovu umjerenost naučavao u svijetlu dolaska Isus Krista (Fil 4:5).
Biti zadovoljan i užitak koje isto stvara, je izbor. Dio velikog dobitaka koji dolazi s time da ste zadovoljni je veće uživanje u stvarima (Izr 15:15; 17:22; I Tim 6:6). Moguće je biti sretan i zadovoljan s čim god da imate (Heb 13:5-6). Pavao je Korinćane naučavao ovom životu bez brige tako da sve svoje aktivnosti gledaju na umjeren i discipliniran način (I Kor 7:29-32).
Svijet je opsjednut obiljem i neumjerenošću. Ovaj naraštaj ima više nego ijedan prije njega, a ipak traže još. Ovisni su i pohlepi. Napuhani sa svakim zamislivim užitkom, niti su sretni, niti zadovoljni. Idu iz jedne aktivnosti u drugu, tražeći jedan zadovoljavajući događaj, koji nikada ne nađu. Preplavljuju svoje osjete u luđačkoj potrazi za ispunjenošću, ali na kraju toga je razočaranje.
S obzirom da im skromno jelo ne donosi zadovoljstvo, oni ga naprave ogromnim. S obzirom da obični sportski događaje ne zadovoljavaju, izmišljaju ekstremne sportove. Iako mogu voziti samo jedan auto, misle da će im dva ili tri auta donijeti veće zadovoljstvo. S obzirom da monogamija ne ispunjava njihovu opsesiju za raznolikošću, biraju bludnost i preljub kao način života. S obzirom da je jednostavno pjevanje i propovijedanje preobično i dosadno, zapošljavaju Kršćanske repere.
Ako pravednici ne budu oprezni, ovi ovisnici o užitcima koji nikad nisu zadovoljni ili zadovoljeni će im ukrasti njihov mir. Izrael je mrmljao protiv besplatne mane (Br 11:4-9), a onda im je GOSPODIN poslao prepelice dok im se nisu zgadile (Br 11:18-20). Tim zlim ljudima je zapravo bilo svejedno: bili su odani nezadovoljstvu.
Čitatelju, jeste li vi zadovoljni svojim životom? Jeste li uistinu zadovoljni i u miru? Je li radost vaše neprestane gozbe očita drugima (Izr 15:13,15)? Uživate li u jednostavnim užicima poput meda? Jeste li zahvalni na užicima koje svijet zove gorkim? Ili ste se priključili njihovoj utrci i opsesiji ka tome da imaju više u uzaludnoj potjeri za srećom?
Nećete naći sreću u drugoj aktivnosti, drugom cilju, drugom partneru, na egzotičnom putovanju, novom autu, drugom događaju, drugoj kući, boljem poslu, u romantičnijem mužu, itd. Sreća je u tome da vam je srce na pravom mjestu s Bogom, koji je jedini pravi izvor radosti, mira i nade. Tek onda vam ove stvari mogu dati zadovoljstvo koje ste mislili da je izgubljeno.
Samo zadovoljstvo s onim što imate donosi sreću i mir. A biti zadovoljan je izbor – izbor da ste puni kad je toga malo i da ste gladni kad je toga puno. Takav izbor čini i medeno saće i gorke stvari ugodnima. Ovaj izbor je veliki dobitak mudrih ljudi, koji više cijene pobožnost od uzbuđenja. (Ps 73:25-26; I Tim 6:6; Heb 13:5-6).
Čega god imate više, to je manji užitak i uzbuđenje što to ono može dati, sve dok svako korištenje istog postane ogavno. Ovo je istinito za hranu, seks, zabavu ili skoro sve. Život umjerenosti, disciplina umjerenosti će maksimizirati užitak u stvarima koje su i slatke i gorke. Vjerujte tome! Naravno, ovakve stvari nikada nećete čuti od svijeta.
Tek kad je razmetni sin bio u svinjcu, žudeći za mahunama koje su svinje jele, je shvatio kako je život bio dobar kod kuće (Luka 15:16-17). Kako se doveo u takvu nevolju? Fantazirao je o životu u velikom gradu sa bludnicama! Ako se fokusirate na bilo koju stvar te da vam je ista potreba za sreću, stvarate si veliku kušnju za grijeh drskosti i sebi garantirate mršavu dušu pohlepnih (Ps 106:13-15).
Nije luksuz ono što čini večeru odličnom; već ljubav za stolom, a ona je izbor (Izr 15:17). Nije drugi partner onaj koji će vam oplemeniti život, već onaj kojeg sad imate (Izr 5:19). Muškarac koji ima dobru ženu, a koji je razočaran sa svojim brakom, ne može cijeniti što ima – njegova duša prezire medeno saće. Kada bi razmotrio mnogo usamljenih muškaraca bez žene, shvatio bi mu je žena baš slatka.
Bogati ovog a svijeta, puni raskošna života i društvenih aktivnosti, nemaju interesa u Janje Gospodnje i Njegovo duhovno kraljevstvo. Gadi im se jednostavan život vjere sa poniznim grešnicima. Međutim, siromašni se raduju što im je Bog dao bogatstva neba. Bogati su otposlani praznih ruku, a siromašnima se daje evanđelje (Luka 1:52-53).
Mudrost ovdje je umjereno korištenje svih stvari. Bogati bi se trebali naučiti umjerenosti, a siromašni se moraju naučiti biti zadovoljni. Zadovoljstvo u svakoj stvari je stav prema istoj. Pravi uspjehu u životu je pobožnost zadovoljna onim što ima, a za to ne postoji prečac ili preinaka koja će djelovati. Neprestana gozba čeka one kojima je GOSPOD njihov udio i porcija u životu.
Sita duša prezire medeno saće, a gladnoj duši je slatko i sve ono što je gorko.
Siromašni imaju prednost nad bogatima – više cijene i uživaju u stvarima. Obilje koje bogati imaju im krade užitak u malim stvarima. Ali ova prednost ne ovisi o ekonomskom statusu. Umjeren čovjek može to sam izabrati. Time što bira biti umjeren u svim stvarima, uvećava si užitak svake stvari.
Medeno saće je dobro i slatkog je okusa te je jedno od najvećih užitaka ikad stvorenih (Izr 16:24; 24:13). Ali ako je čovjek pun poslastica ili se prežderava čak i običnom prehranom, slatkoća saća postaje mu odvratna i može čak uzrokovati povraćanje (Izr 25:16,27). Ali radni čovjek koji je gladan može naći zadovoljstvo i običnoj juhi (Pos 25:29-34).
Brak je slatka stvar, dar Božji (Izr 5:18; Pos 2:18; Prop 9:9). Ali ako se žena prejeda nezadovoljstvom i fantazijama o boljem životu, lako može početi prezirati svog muža i užitke u kojima bi trebala uživati. Kada bi odlučila razmisliti o mnogim ženama koje su zlostavljanje ili o mnogima koje su usamljene, našla bi slatko zadovoljstvo čak i prosječnom braku.
Pravilo mudrosti je da se živi umjereno. Mudri Agur se molio da bude spašen i od siromaštva i od bogatstva: Želio je umjerenu hranu doličnu svetom životu (Izr 30:7-9). Pavao je naučio biti zadovoljan u svakoj okolnosti; mogao je biti najeden ili gladan, neovisno o ponudi (Fil 4:11-13), te je ovu umjerenost naučavao u svijetlu dolaska Isus Krista (Fil 4:5).
Biti zadovoljan i užitak koje isto stvara, je izbor. Dio velikog dobitaka koji dolazi s time da ste zadovoljni je veće uživanje u stvarima (Izr 15:15; 17:22; I Tim 6:6). Moguće je biti sretan i zadovoljan s čim god da imate (Heb 13:5-6). Pavao je Korinćane naučavao ovom životu bez brige tako da sve svoje aktivnosti gledaju na umjeren i discipliniran način (I Kor 7:29-32).
Svijet je opsjednut obiljem i neumjerenošću. Ovaj naraštaj ima više nego ijedan prije njega, a ipak traže još. Ovisni su i pohlepi. Napuhani sa svakim zamislivim užitkom, niti su sretni, niti zadovoljni. Idu iz jedne aktivnosti u drugu, tražeći jedan zadovoljavajući događaj, koji nikada ne nađu. Preplavljuju svoje osjete u luđačkoj potrazi za ispunjenošću, ali na kraju toga je razočaranje.
S obzirom da im skromno jelo ne donosi zadovoljstvo, oni ga naprave ogromnim. S obzirom da obični sportski događaje ne zadovoljavaju, izmišljaju ekstremne sportove. Iako mogu voziti samo jedan auto, misle da će im dva ili tri auta donijeti veće zadovoljstvo. S obzirom da monogamija ne ispunjava njihovu opsesiju za raznolikošću, biraju bludnost i preljub kao način života. S obzirom da je jednostavno pjevanje i propovijedanje preobično i dosadno, zapošljavaju Kršćanske repere.
Ako pravednici ne budu oprezni, ovi ovisnici o užitcima koji nikad nisu zadovoljni ili zadovoljeni će im ukrasti njihov mir. Izrael je mrmljao protiv besplatne mane (Br 11:4-9), a onda im je GOSPODIN poslao prepelice dok im se nisu zgadile (Br 11:18-20). Tim zlim ljudima je zapravo bilo svejedno: bili su odani nezadovoljstvu.
Čitatelju, jeste li vi zadovoljni svojim životom? Jeste li uistinu zadovoljni i u miru? Je li radost vaše neprestane gozbe očita drugima (Izr 15:13,15)? Uživate li u jednostavnim užicima poput meda? Jeste li zahvalni na užicima koje svijet zove gorkim? Ili ste se priključili njihovoj utrci i opsesiji ka tome da imaju više u uzaludnoj potjeri za srećom?
Nećete naći sreću u drugoj aktivnosti, drugom cilju, drugom partneru, na egzotičnom putovanju, novom autu, drugom događaju, drugoj kući, boljem poslu, u romantičnijem mužu, itd. Sreća je u tome da vam je srce na pravom mjestu s Bogom, koji je jedini pravi izvor radosti, mira i nade. Tek onda vam ove stvari mogu dati zadovoljstvo koje ste mislili da je izgubljeno.
Samo zadovoljstvo s onim što imate donosi sreću i mir. A biti zadovoljan je izbor – izbor da ste puni kad je toga malo i da ste gladni kad je toga puno. Takav izbor čini i medeno saće i gorke stvari ugodnima. Ovaj izbor je veliki dobitak mudrih ljudi, koji više cijene pobožnost od uzbuđenja. (Ps 73:25-26; I Tim 6:6; Heb 13:5-6).
Čega god imate više, to je manji užitak i uzbuđenje što to ono može dati, sve dok svako korištenje istog postane ogavno. Ovo je istinito za hranu, seks, zabavu ili skoro sve. Život umjerenosti, disciplina umjerenosti će maksimizirati užitak u stvarima koje su i slatke i gorke. Vjerujte tome! Naravno, ovakve stvari nikada nećete čuti od svijeta.
Tek kad je razmetni sin bio u svinjcu, žudeći za mahunama koje su svinje jele, je shvatio kako je život bio dobar kod kuće (Luka 15:16-17). Kako se doveo u takvu nevolju? Fantazirao je o životu u velikom gradu sa bludnicama! Ako se fokusirate na bilo koju stvar te da vam je ista potreba za sreću, stvarate si veliku kušnju za grijeh drskosti i sebi garantirate mršavu dušu pohlepnih (Ps 106:13-15).
Nije luksuz ono što čini večeru odličnom; već ljubav za stolom, a ona je izbor (Izr 15:17). Nije drugi partner onaj koji će vam oplemeniti život, već onaj kojeg sad imate (Izr 5:19). Muškarac koji ima dobru ženu, a koji je razočaran sa svojim brakom, ne može cijeniti što ima – njegova duša prezire medeno saće. Kada bi razmotrio mnogo usamljenih muškaraca bez žene, shvatio bi mu je žena baš slatka.
Bogati ovog a svijeta, puni raskošna života i društvenih aktivnosti, nemaju interesa u Janje Gospodnje i Njegovo duhovno kraljevstvo. Gadi im se jednostavan život vjere sa poniznim grešnicima. Međutim, siromašni se raduju što im je Bog dao bogatstva neba. Bogati su otposlani praznih ruku, a siromašnima se daje evanđelje (Luka 1:52-53).
Mudrost ovdje je umjereno korištenje svih stvari. Bogati bi se trebali naučiti umjerenosti, a siromašni se moraju naučiti biti zadovoljni. Zadovoljstvo u svakoj stvari je stav prema istoj. Pravi uspjehu u životu je pobožnost zadovoljna onim što ima, a za to ne postoji prečac ili preinaka koja će djelovati. Neprestana gozba čeka one kojima je GOSPOD njihov udio i porcija u životu.
Primajte besplatno svaki dan Izreke i komentar. Otvorite kanal, dodirnite „Prati” i uključite zvonce obavijesti.