Bezumniku je zabavno činiti nevaljalštinu, a razboriti čovjek ima mudrosti.
Mudrost je nježna, dobra, mila i dražesna. Povrijediti druge nikad nije zabavno. Trebali bi dati utjehu, zdravlje, mir i sigurnost onima oko vas. Nanositi bol drugima sa riječima ili djelima je okrutno, bezumno i zlo. Mudri ljudi su uvijek dostojanstveni i spremni pomoći.
Mudrost je sveta, plemenita i vrsna. Grijeh bilo koje vrste nikad nije zabavan. Oni oko vas bi vas trebali znati kao pobožnu, ispravnu i pravednu osobu. Grijeh mišlju, u riječi ili djelu je loš, zao, prost i opak. Mudri ljudi su uvijek dobri i časni.
Grijeh je danas šala većini. Zloba koja nanosi zlo drugima je nešto što se slavi. Posljedice grijeha se ignoriraju, a oni koji ga kore se preziru. Mnogi uživaju u grijehu. Uzrokuju nevolju bez straha, krivnje ili srama. Zbijaju šale o zlu; ismijavaju pravedne. Ali takvi ljudi su bezumnici. Oni sa razborom znaju da takvo disfunkcionalno ponašanje vrijeđa Boga i ljude. Mudri ljudi znaju da postoji čast i nagrada za trezvenost i pravednost.
Salomon je upozorio: “Bezumnici se izruguju grijehu“ te “Glupost je veselje onome tko je bez mudrosti” (Izr 14:9; 15:21). Ovaj naraštaj koristi grijeh kao sadržaj za zabavu. Nevaljalci u školi su obično najpopularniji; smioni i flagrantni se smatraju hrabrima i snažnima; najluđi glumci se zovu zvijezdama. Drugi „repaju“ ili pjevaju primitivno i bezumno o bludnicama i nasilju. Razboriti ljudi su tužni zbog takve nevaljalštine.
Segment društva koji najosjetljiviji na ovu bolest su mladi ljudi. Imaju ludost mladosti u svojim srcima, a imaju sposobnost i slobode da čine nevaljalštinu. Salomon se bojao njihove privlačnosti i utjecaja na svog sina (Izr 1:10-19; 2:10-22; 13:20). Pavao je upozorio mladiće jednim jedinim savjetom koji će ih učinit velikima, ako će to držati: “Mladiće isto tako opominji da budu razboriti” (Tit 2:6).
Obvezno obrazovanje, koja je isprazna ideja društvenih dušobrižnika, nagurava mlade bezumnike koji mrze učenje u učionice, gdje učitelji bez dodira sa stvarnošću predstavljaju smiješne teme koje nemaju nikakva utjecaj na pravi život. Koji je općeniti rezultat toga na mladiće, koji bi mogli raditi puno radno vrijeme, na muškom poslu, pod vlašću muškarca? Bezumnost, frustracija, nevaljalština, bunt i grijeh! Podbadaju jedni druge sa grešnim neslanim šalama dok društvo ne počne smrdjeti od njihova nepodnošljiva ludila.
Što se dogodi ka ove budale dođu kući? Televizija i internet nude profanu zabavu na račun Boga i ostalih. Sitcomi, zaokupljujući večernji program, dolaze iz pakla zbog njihova zanemarivanja Boga, moralnosti, trezvenosti i ostalih vrlina. Čak i takozvani nevini crtići, sa konstantnim pokušajima da nanesu zlo i izruguju druge, su bezumno loši. Što ćete učiniti da usmjerite vašu djecu dalje od takvih utjecaja koji uništavaju karakter?
Mladi bludnici iskorištavaju cure, bez da im je stalo do njih, njihovih očeva ili njihovih budućih muževa. Smiju se o svojim poduhvatima. Mlade izjelice imaju natjecanja u jedenju te se smiju kao kreteni nad netko od njih povraća. Mlade pijanice se smiju oko toga tko je imao najgori mamurluk od njihova pijanke. Drugi stavljaju šećer u tank ravnateljeva auta te slave kad ravnatelj mora zamijeniti motor. Ali Boga se ne da ismijavati!
Bezumnici razmišljaju samo o trenutku; ali ne vide sutrašnje posljedice i Božji sud u trenutku smrti. Niti razmatraju svoju budućnost niti išta što ima veze s njom. Vlast ih kad-tad stavi u zatvor; njihov dosje sadrži jedno ili dva kaznena djela; još veći bezumnik ih maltretira u zatvorskom tušu; dobiju smrtonosnu bolest; a u smrti se moraju suočiti sa beskrajnim nebeskim Bogom. Šala, ha? Ha! Ha!
Kakve osobe razmišljaju i ponašaju se ovako? Bezumnici! Nema straha Božjeg pred njihovim očima (Ps 36:1-4; 53:1; Rim 3:18). Sretni su kad čine zlo, vesele se u izopačenosti opakih (Izr 2:13). Oni su otrov svakog naroda, muka i tuga svakog oca, težina i sramota svake majke (Izr 10:1; 17:25; 19:13; 29:15). Što ćete učiniti da zaštite vašu djecu od takvih karakterno kobnih utjecaja?
Kako ih se može ispraviti? Lako! “Osude su pripravljene za izrugivače i udarci za leđa bezumnika.” (Izr 19:29). “Bič konju, uzda magarcu, a batina bezumnikovim leđima.” (Izr 26:3). “Modrica od rane očisti od zla; tako udarci čine nutrini utrobe.” (Izr 20:30). Ako bi se brza kazna sprovodila u svijetu, ne bi bilo toliko amoralnih anarhista (Izr 19:25; 21:11; Prop 8:11).
Salomon, koristeći smrt kao sredstvo za uzvisivanje trezvenosti je rekao mladićima: “Raduj se, mladiću, u svojoj mladosti i neka te srce tvoje veseli u danima tvoga mladenaštva; i hodaj putovima svoga srca i prema pogledu svojih očiju, ali znaj da će te za sve to Bog izvesti na sud. Stoga ukloni tugu iz svoga srca i udalji zlo od svoga tijela: jer ispraznost su djetinjstvo i mladenaštvo.” (Prop 11:9-10).
Roditelju, ozbiljno učite svoju djecu o životu, smrti, moralnosti, grijehu te pravilnom odnošenju prema drugima. Ludorije, zbijanje šala, zezanje i bezuman sarkazam povrjeđuju druge te su nepotrebni (Izr 12:18; 26:18-19), a Pavao je upozorio da će Bog suditi svijetu zbog tih stvari (Ef 5:3-5). To je nedolično korištenje govora; davanje hvale je mnogo bolje. Ne dozvolite ove stvari među svojom djecom te će odrasti u plemenite i mudre ljude.
Roditelju, biti obazriv prema svim osjetljivim stvarima, čak i prema malim ptićima u gnijezdu ili životinjskim majkama sa svojim mladima, bi trebalo biti nešto o čemu se vodi računa, ali pogotovo da se pazi da se čini dobro svim ljudima (Pnz 22:6-7; Izl 23:19; Gal 6:10; I Tim 4:10). Djeca sa fizičkim ili mentalnim problemima ili različite rase, naroda ili ekonomskog statusa bi trebali biti netko prema kome se odnosi sa ljubavlju te zaštitnički, a ne da ih se ismijava ili progoni. Mudrost uključuje nježnu i zaštitničku obazrivost prema takvim stvarima (Izr 12:10).
Razborit čovjek ima mudrost u svezi ovih stvari – on vidi kroz ludost bezumnika i pomno ju razmatra. On prezire nevaljali pristup životu. Vidi da će sutra doći sud zbog ludosti počinjenje danas. Vidi sud koji dolazi nakon smrti. Vidi veliku nagradu za pravednost (Izr 21:12; Job 18:5-21; Ps 19:11; 37:34-38; 58:11). On razvija trezven i promišljen pogled a život. Budite mudri čitatelju i shvatite!
Mojsije se molio: Stoga nas nauči dane naše brojiti, da srca svoja upravimo k mudrosti.” (Ps 90:12). Kojeg li odličnog pogleda na život – iskoristiti svaki dan pomno na mudar način pred Bogom i ljudima. Ovo bi trebala biti vaša molitva i cilj. Božji blagoslovi i naklonost su na mudrima, ali put prijestupnika je težak (Izr 13:15). Život je kratak, te bi trebali napraviti najviše što možete s njim u očima Božjim i u očima svakog koga sretnete.
Pavao je upozorio: “Jer svi se moramo pojaviti pred Kristovim sudištem: da svaki primi ono što je u svome tijelu učinio, bilo to dobro ili loše. Poznajući, dakle, strah Gospodnji, uvjeravamo ljude;” (II Kor 5:10-11). Salomon je zaključio svoju filozofsku knjigu, „Propovjednik“, sa istim upozorenjem (Prop 12:13-14). Život je ozbiljan stvar, te bi trebali izbjegavati svaki utjecaj bezumne lakoumnosti.
Isus je ignorirao ispraznost ovog života, gledajući radije prema radosti koja ga je čekala na nebu (Heb 12:1-2; Ps 16:8-11). Imao je mudrost i razboritost vidjeti preko ludosti ovdje za radost tamo. Otvorite svoje oči vjere i mudrosti danas kako bi vidjeli važne, plemenite i trajne stvari koje proslavljaju i ugađaju Bogu.
Bezumniku je zabavno činiti nevaljalštinu, a razboriti čovjek ima mudrosti.
Mudrost je nježna, dobra, mila i dražesna. Povrijediti druge nikad nije zabavno. Trebali bi dati utjehu, zdravlje, mir i sigurnost onima oko vas. Nanositi bol drugima sa riječima ili djelima je okrutno, bezumno i zlo. Mudri ljudi su uvijek dostojanstveni i spremni pomoći.
Mudrost je sveta, plemenita i vrsna. Grijeh bilo koje vrste nikad nije zabavan. Oni oko vas bi vas trebali znati kao pobožnu, ispravnu i pravednu osobu. Grijeh mišlju, u riječi ili djelu je loš, zao, prost i opak. Mudri ljudi su uvijek dobri i časni.
Grijeh je danas šala većini. Zloba koja nanosi zlo drugima je nešto što se slavi. Posljedice grijeha se ignoriraju, a oni koji ga kore se preziru. Mnogi uživaju u grijehu. Uzrokuju nevolju bez straha, krivnje ili srama. Zbijaju šale o zlu; ismijavaju pravedne. Ali takvi ljudi su bezumnici. Oni sa razborom znaju da takvo disfunkcionalno ponašanje vrijeđa Boga i ljude. Mudri ljudi znaju da postoji čast i nagrada za trezvenost i pravednost.
Salomon je upozorio: “Bezumnici se izruguju grijehu“ te “Glupost je veselje onome tko je bez mudrosti” (Izr 14:9; 15:21). Ovaj naraštaj koristi grijeh kao sadržaj za zabavu. Nevaljalci u školi su obično najpopularniji; smioni i flagrantni se smatraju hrabrima i snažnima; najluđi glumci se zovu zvijezdama. Drugi „repaju“ ili pjevaju primitivno i bezumno o bludnicama i nasilju. Razboriti ljudi su tužni zbog takve nevaljalštine.
Segment društva koji najosjetljiviji na ovu bolest su mladi ljudi. Imaju ludost mladosti u svojim srcima, a imaju sposobnost i slobode da čine nevaljalštinu. Salomon se bojao njihove privlačnosti i utjecaja na svog sina (Izr 1:10-19; 2:10-22; 13:20). Pavao je upozorio mladiće jednim jedinim savjetom koji će ih učinit velikima, ako će to držati: “Mladiće isto tako opominji da budu razboriti” (Tit 2:6).
Obvezno obrazovanje, koja je isprazna ideja društvenih dušobrižnika, nagurava mlade bezumnike koji mrze učenje u učionice, gdje učitelji bez dodira sa stvarnošću predstavljaju smiješne teme koje nemaju nikakva utjecaj na pravi život. Koji je općeniti rezultat toga na mladiće, koji bi mogli raditi puno radno vrijeme, na muškom poslu, pod vlašću muškarca? Bezumnost, frustracija, nevaljalština, bunt i grijeh! Podbadaju jedni druge sa grešnim neslanim šalama dok društvo ne počne smrdjeti od njihova nepodnošljiva ludila.
Što se dogodi ka ove budale dođu kući? Televizija i internet nude profanu zabavu na račun Boga i ostalih. Sitcomi, zaokupljujući večernji program, dolaze iz pakla zbog njihova zanemarivanja Boga, moralnosti, trezvenosti i ostalih vrlina. Čak i takozvani nevini crtići, sa konstantnim pokušajima da nanesu zlo i izruguju druge, su bezumno loši. Što ćete učiniti da usmjerite vašu djecu dalje od takvih utjecaja koji uništavaju karakter?
Mladi bludnici iskorištavaju cure, bez da im je stalo do njih, njihovih očeva ili njihovih budućih muževa. Smiju se o svojim poduhvatima. Mlade izjelice imaju natjecanja u jedenju te se smiju kao kreteni nad netko od njih povraća. Mlade pijanice se smiju oko toga tko je imao najgori mamurluk od njihova pijanke. Drugi stavljaju šećer u tank ravnateljeva auta te slave kad ravnatelj mora zamijeniti motor. Ali Boga se ne da ismijavati!
Bezumnici razmišljaju samo o trenutku; ali ne vide sutrašnje posljedice i Božji sud u trenutku smrti. Niti razmatraju svoju budućnost niti išta što ima veze s njom. Vlast ih kad-tad stavi u zatvor; njihov dosje sadrži jedno ili dva kaznena djela; još veći bezumnik ih maltretira u zatvorskom tušu; dobiju smrtonosnu bolest; a u smrti se moraju suočiti sa beskrajnim nebeskim Bogom. Šala, ha? Ha! Ha!
Kakve osobe razmišljaju i ponašaju se ovako? Bezumnici! Nema straha Božjeg pred njihovim očima (Ps 36:1-4; 53:1; Rim 3:18). Sretni su kad čine zlo, vesele se u izopačenosti opakih (Izr 2:13). Oni su otrov svakog naroda, muka i tuga svakog oca, težina i sramota svake majke (Izr 10:1; 17:25; 19:13; 29:15). Što ćete učiniti da zaštite vašu djecu od takvih karakterno kobnih utjecaja?
Kako ih se može ispraviti? Lako! “Osude su pripravljene za izrugivače i udarci za leđa bezumnika.” (Izr 19:29). “Bič konju, uzda magarcu, a batina bezumnikovim leđima.” (Izr 26:3). “Modrica od rane očisti od zla; tako udarci čine nutrini utrobe.” (Izr 20:30). Ako bi se brza kazna sprovodila u svijetu, ne bi bilo toliko amoralnih anarhista (Izr 19:25; 21:11; Prop 8:11).
Salomon, koristeći smrt kao sredstvo za uzvisivanje trezvenosti je rekao mladićima: “Raduj se, mladiću, u svojoj mladosti i neka te srce tvoje veseli u danima tvoga mladenaštva; i hodaj putovima svoga srca i prema pogledu svojih očiju, ali znaj da će te za sve to Bog izvesti na sud. Stoga ukloni tugu iz svoga srca i udalji zlo od svoga tijela: jer ispraznost su djetinjstvo i mladenaštvo.” (Prop 11:9-10).
Roditelju, ozbiljno učite svoju djecu o životu, smrti, moralnosti, grijehu te pravilnom odnošenju prema drugima. Ludorije, zbijanje šala, zezanje i bezuman sarkazam povrjeđuju druge te su nepotrebni (Izr 12:18; 26:18-19), a Pavao je upozorio da će Bog suditi svijetu zbog tih stvari (Ef 5:3-5). To je nedolično korištenje govora; davanje hvale je mnogo bolje. Ne dozvolite ove stvari među svojom djecom te će odrasti u plemenite i mudre ljude.
Roditelju, biti obazriv prema svim osjetljivim stvarima, čak i prema malim ptićima u gnijezdu ili životinjskim majkama sa svojim mladima, bi trebalo biti nešto o čemu se vodi računa, ali pogotovo da se pazi da se čini dobro svim ljudima (Pnz 22:6-7; Izl 23:19; Gal 6:10; I Tim 4:10). Djeca sa fizičkim ili mentalnim problemima ili različite rase, naroda ili ekonomskog statusa bi trebali biti netko prema kome se odnosi sa ljubavlju te zaštitnički, a ne da ih se ismijava ili progoni. Mudrost uključuje nježnu i zaštitničku obazrivost prema takvim stvarima (Izr 12:10).
Razborit čovjek ima mudrost u svezi ovih stvari – on vidi kroz ludost bezumnika i pomno ju razmatra. On prezire nevaljali pristup životu. Vidi da će sutra doći sud zbog ludosti počinjenje danas. Vidi sud koji dolazi nakon smrti. Vidi veliku nagradu za pravednost (Izr 21:12; Job 18:5-21; Ps 19:11; 37:34-38; 58:11). On razvija trezven i promišljen pogled a život. Budite mudri čitatelju i shvatite!
Mojsije se molio: Stoga nas nauči dane naše brojiti, da srca svoja upravimo k mudrosti.” (Ps 90:12). Kojeg li odličnog pogleda na život – iskoristiti svaki dan pomno na mudar način pred Bogom i ljudima. Ovo bi trebala biti vaša molitva i cilj. Božji blagoslovi i naklonost su na mudrima, ali put prijestupnika je težak (Izr 13:15). Život je kratak, te bi trebali napraviti najviše što možete s njim u očima Božjim i u očima svakog koga sretnete.
Pavao je upozorio: “Jer svi se moramo pojaviti pred Kristovim sudištem: da svaki primi ono što je u svome tijelu učinio, bilo to dobro ili loše. Poznajući, dakle, strah Gospodnji, uvjeravamo ljude;” (II Kor 5:10-11). Salomon je zaključio svoju filozofsku knjigu, „Propovjednik“, sa istim upozorenjem (Prop 12:13-14). Život je ozbiljan stvar, te bi trebali izbjegavati svaki utjecaj bezumne lakoumnosti.
Isus je ignorirao ispraznost ovog života, gledajući radije prema radosti koja ga je čekala na nebu (Heb 12:1-2; Ps 16:8-11). Imao je mudrost i razboritost vidjeti preko ludosti ovdje za radost tamo. Otvorite svoje oči vjere i mudrosti danas kako bi vidjeli važne, plemenite i trajne stvari koje proslavljaju i ugađaju Bogu.
Primajte besplatno svaki dan Izreke i komentar. Otvorite kanal, dodirnite „Prati” i uključite zvonce obavijesti.