2. Mudri sluga će imati vlast nad sinom koji izaziva sramotu, i imat će dio baštine među braćom.

3. Talionički lonac je za srebro, i peć za zlato, a GOSPODIN iskušava srca.

4. Zločinitelj poklanja pozornost lažljivim usnama, i lažljivac sluša zlobni jezik.

5. Onaj tko se ruga siromahu, pogrđuje njegova Tvorca, a onaj tko se veseli nesrećama, neće ostati nekažnjen.

6. Unuci su kruna starcima, a djeci su slava njihovi očevi.

7. Ne dolikuje budali uzvišen govor, a još manje knezu usne lažljive.

8. Dar je kao dragocjeni kamen u očima onoga tko ga ima: kamo god se okrene, uspijeva.

9. Onaj tko prikriva prijestup, traži ljubav, a onaj tko to iznova spominje, razdvaja bliske prijatelje.

10. Ukor prodire u mudra više negoli stotinu udaraca u bezumna.

11. Zao čovjek samo traži buntovništvo, stoga će se okrutan glasnik poslati na njega.

12. Bolje je čovjeku sresti medvjedicu kojoj su oteti mladi negoli bezumnika u njegovoj ludosti.

15. Onaj tko opravdava zlotvora i onaj tko osuđuje pravednoga, obojica su odvratni GOSPODINU.

16. Čemu plaća u ruci bezumniku da pribavi mudrost, kad on nema srca za to?

17. Prijatelj ljubi u svako doba, i brat je rođen za nedaću.

19. Prijestup ljubi onaj tko ljubi svađu i propast traži onaj tko uzdiže vrata svoja.

20. Onaj tko je izopačena srca, ne nalazi dobro, i u nesreću zapada onaj tko ima pokvaren jezik

21. Onaj tko rodi bezumnika, čini to na vlastitu žalost, i nema radosti otac bezumnikov.

22. Veselo srce djeluje dobro kao kakav lijek, a slomljen duh isušuje kosti.

23. Zao čovjek vadi dar iz njedara da izopači putove pravde.

24. Mudrost je pred onime tko ima razuma, a oči bezumnikove su nakraj zemlje.

25. Bezuman sin žalost je ocu svojemu i gorčina onoj koja ga je rodila.

26. Nije dobro ni kažnjavati pravednoga ni udarati knezove zbog pravičnosti.

27. Onaj tko ima znanje, štedi svoje riječi: razborit čovjek je vrsna duha.

28. Čak se i luđaka kad šuti smatra mudrim, i razboritim se drži onoga tko zatvori svoje usne.

↑