Svatko tko je ohola srca, odvratan je GOSPODINU; premda “ruka ruku mije”, on neće ostati nekažnjen.

Najbolji načina za živjet je kada se milosrđe i istina udruže kako bi pročistili vaš život. Ova dva aspekta pobožnosti spajaju se kako bi ljude učinili savršenima. A motiv za traženje i prakticiranje i jednog i drugog je strah GOSPODNJI, koji tjera ljude da ostave svoje grijehe.

Morate početi sa strahom Božjim. To je sam početak mudrosti i znanja ( Izr 1:7 ; 9:10 ; Job 28:28 ; Ps 111:10 ); to je temelj za življenje pobožnim životom ( Izr 15:16 ; 20:28 ; 23:17 ; 28:14 ); to je sva dužnost čovjeka ( Pnz 10:12 ; Prop 5:7 ; 8:12 ; 12:13-14 ; Mihej 6:7-8 ). Donosi bogatstvo, čast i život koji nadmašuje druge ljude ( Izr 22:4 ; Prop 7:18 ).

Strah od Boga tjera ljude da traže Njegovo odobravanje u svakom dijelu života. Tjera ih da mrze i odvrate se od grijeha ( Izr 8:13 ; 14:16 ; Ps 97:10 ; 101:3 ; Amos 5:15 ; II Kor 7:1 ). Potiče ljude da se uče pobožnosti koja će ih usavršiti pred Njim ( Kol 1:28 ; 4:12 ; Heb 13:21 ). To je sva čovjekova dužnost i ispunit će vaš život pred Bogom i ljudima ( Prop 12:13-14 ).

Milost i istina dva su dragulja savršene pobožnosti. Milosrđe je suosjećanje, oprost ili dobrota koju pokazujete prema drugima kada su u vašoj moći ili su vam dužni, a na isto nemaju pravo. Istina je savršena vjernost onome što je ispravno kako je otkriveno u Božjoj riječi i jasno postupanje u pravoj iskrenosti bez prijevare ili pretvaranja. Dobro razmislite o ovim draguljima.

Milost i istina nepoznati su Sotoni i zlim ljudima. Sotona je bio lažac i ubojica od početka ( Ivan 8:44 ), što je suprotnost istini i milosrđu. Kad je zaveo Evu u Edenu, doveo je u pitanje i preokrenuo ono što je Bog rekao i oskvrnuo je Njegove motive: lagao je protiv istine. Umjesto da pokaže milosrdnu dobrotu prema Abelu, koji je bio pravedan u svom štovanju, potaknuo je Kajina da ga ubije samo zbog zavisti ( 1. Ivanova 3:12 ).

Opaki bezumnici i religiozni farizeji lažu riječju ili djelom kada to služi njihovoj svrsi, a sudit će bez milosti kada je netko u njihovoj moći. Lagali su Pilatu u svom bijesu da razapnu Istinu, i nisu imali milosti prema Čovjeku u kojem nije našao ikakvu krivnju. Bili su licemjeri i ubojice. Izokrenuli su Sveto pismo kako bi opravdali osobnu osvetu, a milosrđe su iskazivali samo svojim prijateljima ( Matej 5:38-48 ; Luka 6:27-36 ). Vlastite grijehe skrivaju pod okrečenom vanjštinom, ali žele razotkriti sve druge.

Izvukli bi svog magarca iz jame u Subotu, ali su osudili Isusa jer je izliječio čovjeka u Subotu ( Luka 14:1-6 ). Nisu imali milosti! Osudili su učenike jer su Subotom brali žito, usprkos tome što je David jeo pokazne kruhove ( Mt 12:1-7 ). Nisu imali istine ni milosti! Odbili su odgovoriti na Njegovo legitimno pitanje o Ivanu Krstitelju zbog svoje opake pobune ( Mt 21:23-27 ). Nisu imali istine!

Milosrđe i istina se čine kao suprotnosti – milosrđe nastoji kompromitirati sud za dobrobit drugoga, a istina zahtijeva da u svakom trenutku činite ispravno. Ali u mudrom i dobrom čovjeku oni se susreću i mijenjaju jedni druge dovoljno da stvore prekrasne dragulje. Oni čiste nepravdu i grijeh iz života, jer većina grijeha je kršenje jednog ili drugog.

Što je važnije, milost ili istina? Mudrost pažljivo procjenjuje okolnosti. Čisti motivi važniji su od mira; samo vrlo pažljivo se radi kompromis u sudu ili istinu da bi se iskazalo milosrđe ( Jak 3:17 ; 2:13 ). Propovijedanje protivno Svetom pismu je prokleto ( Gal 1:8-9 ). Trebali biste mrziti svaki lažni put ( Ps 119:128 ), a opravdavanje zlih donosi Božju osudu ( Izr 17:15 ; 1. Sam 3:13 ; 1. Kor 5:2 ). Postupajte pravedno i ljubite milosrđe ( Mih 6:8 ).

Ali milosrđe je važnije od slova zakona ( Matej 12:7 ; Marko 2:27 ), ako se drži duha zakona ( Ivan 7:23-24 ). A manje osobne uvrede zahtijevaju milosrđe umjesto osude ( Izr 19,:1 ; Matej 5:7 , 38-42 ; 6:15 ; 7:1-2 ; Jakov 2:13 ). Milosrdno suosjećanje dio je kršćanskog karaktera ( Kol 3:12-14 ), koji uči ljude da eliminiraju svaku tjelesnu osvetu.

Mudar čovjek će apsolutno braniti Božju istinu, ali će shvatiti kada ta istina dopušta milost. On će pokazati milost kad god bude mogao. On će uvijek postupati iskreno s drugima, ali će pokazati milost prema onima koji ne postupaju iskreno s njim.

Kada Sveto pismo kaže da Božji putovi nisu naši putovi, ono opisuje Njegovo veliko milosrđe u opraštanju ( Iz 55:6-9 ). Važno je da razumijete vrijednost ovog često citiranog odlomka u njegovom dragocjenom kontekstu. Bog oprašta slobodno i potpuno, za razliku od naravnih ljudi.

Dragi čitatelju, možete li uravnotežiti veliku revnost za istinom s radosnim korištenjem milosrđa? Biste li propovijedali neuljepšanu istinu svojim neprijateljima, zatim molili za njihov oprost dok vas kamenuju, kao što je učinio Stjepan ( Djela 6:8 – 7:60 )? Biste li govorili protiv lijenih slugu, a ipak molili za milost prema pokajničkom, odbjeglom robu, kao što je učinio Pavao ( II. Solunjanima 3:8-12 ; Filemonu)?

Ljube li se milost i istina u vašem životu? Jeste li budni za istinu, ali osjetljivi na potrebe drugih oko vas? Odgajate li svoju djecu na pravi način, ali im pokazujete milost i sažaljenje kada pogriješe i kajete li se zbog svoje gluposti? Održavate li pobožnu pokornost svoje žene, a ipak joj iskazujete čast kao slabijem sudu?

Da li ste najbolji u vjernom obavljanju svog posla, ali pokazujete milost prema nemarnoj konobarici koja vam prolije piće u krilo? Plaćate li svoje račune uvijek na vrijeme, a ipak pokazujete milost prema onima koji vam kasne s plaćanjem? Govorite li i prijatelju i neprijatelju istinu bez obzira na sve, ali se molite za svoje neprijatelje kada se okrenu protiv vas zbog toga?

Milosrđe i istina susreću se savršeno u Gospodinu Isusu Kristu; pravednost i mir poljubili su se u njemu ( Ps 85:10 ). Oprostio je vojnicima koji su dijelili Njegovu odjeću i pružio milosrđe svojoj majci dok je visio na križu ( Luka 23:34 ; Ivan 19:26-27 ), i ostao je čvrst govoreći istinu na suđenju pred namjesnikom koji nije razumio istinu ( Ivan 18:37 ). Mogao je slomiti farizeje, saduceje i pismoznance svojom nepogrešivom upotrebom istine, ali se također mogao sažaliti i oprostiti bludnicama koje su tražile njegovu milost.

Najveći cilj za vaš život je odvratiti se od grijeha kako biste se savršeno obratili Bogu, jer On neće prihvatiti niti blagosloviti zle ( Izl 34:7 ; Nah 1:3 ). Trebali biste moliti Boga za više milosti i istine i Njegovog straha u vašem životu, i trebali biste ih temeljito proučavati u Bibliji. Stjecanje ovih dragocjenih vrlina učinit će vas velikima u očima GOSPODA i u očima dobrih muškaraca i žena. Neka vas Bog blagoslovi u ovoj pobožnoj i plemenitoj potrazi.

Primajte besplatno svaki dan Izreke i komentar. Otvorite kanal, dodirnite „Prati” i uključite zvonce obavijesti.

↑